Činjenica je da živimo u vremenu kada najveći broj djece trenira najvažniju sporednu stvar na svijetu – fudbal. Svi žele biti najbolji, svi žele imati dugu i uspješnu karijeru. Svi imaju potencijala.
Takve izjave imaju smisla koliko i izjava: djeca ne smiju ići u restorane, jer će se udebljati ili završiti u alkoholiziranom stanju. Naravno da smiju ići u restorane, a šta će tamo jesti i piti, i kakve će to efekte imati na njih, zavisi od toga sa kim su tamo otišli, i ko i kako će da ih usluži.
Fundamentalni kretni obrasci (uključujući i mobilnost), snaga, brzina, eksplozivnost, agilnost, specifične sportske vještine, hipertrofija (povećanje mišićne mase) i izdržljivost su NAJVAŽNIJE KOMPONENTE FIZIČKOG RAZVOJA MLADE OSOBE.
U različitim fazama razvoja, navedenim komponentama se posvećuje više ili manje pažnje u zavisnosti od BIOLOŠKOG STATUSA DJETETA. Naime, godine vašeg djeteta su važan faktor, ali ne mogu se smatrati kao jedini važan faktor u pogledu toga kada dijete smije, odnosno kada dijete treba (da ne kažemo „mora“) trenirati/razvijati pojedine sposobnosti. Proces rasta i sazrijevanja djece je individualan, a nauka je pokazala da na razvoj pojedinih motoričkih sposobnosti mnogo veći utjecaj imaju visina i težina djeteta, nego hronološke godine života.
Visina i težina, sa druge strane, nisu uvijek direktno i isključivo odraz godina života. Zato je mnogo važno voditi računa o biološkom statusu djeteta. Također, važno je znati da se djevojčice razvijaju nešto ranije od dječaka. Ranije ulaze u pubertet, hormonalni status im se mijenja ranije, pa se to mora imati u vidu prilikom definisanja programa treninga.
FUNDAMENTALNI KRETNI OBRASCI (FMS) se razvijaju u ranom djetinjstvu (najčešće do navršenih 12 godina), i OSNOVNA JE PRETPOSTAVKA (zajedno sa snagom) za razvoj vještina specifičnih za pojedine sportove (SSS). Drugim riječima, fundamentalni kretni obrasci trebaju biti redovno provjeravani i korigovani u ranom djetinjstvu, kako bi dijete u kasnijim fazama života moglo optimalno da se razvija u okviru nekog od sportova.
Također, od izuzetnog su značaja kao pretpostavka za razvoj osnovnih motoričkih sposobnosti kao što su brzina, eksplozivnost i agilnost.
Druga najvažnija komponenta u optimalnom razvoju djeteta je SNAGA (Strength). Snaga ne gubi na značaju tokom cijelog perioda razvoja mlade osobe, a danas znamo da izuzetnu ulogu igra i u pogledu kvaliteta života i zdravlja odraslih osoba (link na blog o tome). Važno je međutim znati da se, u različitim fazama razvoja mlade osobe, snaga razvija i unaprjeđuje različitim pristupima u pogledu strukture, intenziteta i volumena.
Drugim riječima, ne samo da djeca smiju da razvijaju snagu - djeca MORAJU DA RAZVIJAJU SNAGU. A zadatak je trenera da zna na koji način se to treba raditi, i o čemu se mora voditi računa kako bi se omogućio optimalan razvoj djeteta. Razvoj snage će posebno dobiti na značaju u periodu kada se mijenja hormonalni status djeteta, kada dolazi i do uvećanja mišićne mase.
Taj period nastupa, u pravilu, nakon 14. godine za dječake, odnosno nakon 12. godine za djevojčice. Insistirati na povećanju mišićne mase prije tog perioda potpuno je besmisleno. Na kraju, danas je naučno dokazano da sve ostale motoričke sposobnosti (vidi dole) imaju direktnu vezu sa snagom i zavise od snage. Stoga je razvoj SNAGE apsolutni prioritet u svakom pogledu.
BRZINA (speed), EKSPLOZIVNOST (power) i AGILNOST (agility) su trebaju biti u fokusu u djetinjstvu, i u ranoj fazi adolescencije. U djetinjstvu se razvijaju kroz manje strukturirane treninge (dakle, kroz igru), prije svega stimulirajući neuralnu aktivaciju kroz različite skokove i sprint trčanje. Sa druge strane, sa nastupom adolescencije (u pravilu tokom 12. godine života) uvode treninzi koji imaju nešto ozbiljniji, strukturiraniji pristup koji pored neuralne aktivacije potiču i strukturalne promjene (trening snage).
Ranu i srednju fazu adolescencije karakteriziraju izrastanje (djeca dobivaju na visini) i povećanje mišićne mase (djeca dobivaju na težini). Fizika je neumoljiva – djeca u tom periodu su suočena sa potrebom da kontroliraju veće (naglo izrasle) i teže (zbog mišića) udove, te da vladaju i kontroliraju izduženo tijelo (pomjereno težište). Ukoliko trening nije prilagođen novonastaloj situaciji, povećava se rizik od usvajanja neadekvatnih kretnih obrazaca (kroz kompenzacije i supstitucije), povećavanja asimetrija (lijeva-desna strana), a time se povećava i rizik od povrjeđivanja. Očigledan primjer za to su mladi košarkaši koji prečesto povrjeđuju skočne zglobove, koljena ili leđa. Ništa rjeđe se ne susrećemo niti sa mladim nogometašima kojima su već stradala koljena, popucali mišići ili ligamenti.
IZDRŽLJIVOST (endurance) je komponenta kojoj, prema ovom modelu, ne treba posvećivati previše pažnje u ranim fazama razvoja mlade osobe.